Trebaju li djeca predškolske dobi gledati filmove?
Gledanje filmova s djecom, kod kuće ili u vrtiću, mnogo je više od obične zabave. To je prilika za zajedničko učenje, razvijanje mašte i emocionalne inteligencije, te za poticanje kritičkog razmišljanja. Djeca kroz filmove uče prepoznavati emocije, razumjeti različite perspektive i razvijaju sposobnost empatije. Redovito gledanje filmova s djecom također gradi pozitivne navike i rutine, uči ih fokusiranju i strpljenju. Prateći filmove zajedno, odrasli imaju priliku uočiti dječje interese, strahove i radoznalost, te ih podržati u njihovom emocionalnom i kognitivnom razvoju.
Izbor sadržaja
Djeca filmove moraju gledati s odraslim osobama kako bi im sadržaji bili jasniji te kako bi mogli kritički promišljati pogledano. Zato je važan odabir kvalitetnog, nenasilnog sadržaja koji nema brzu izmjenu kadrova i scena, ima prigodan i ugodan govor te bi bilo dobro da nosi važnu poruku o kojoj djeca mogu promišljati i razgovarati s odraslima.
Film u toj dobi mora biti uz dijalog
Za kvalitetno gledanje važno je aktivno sudjelovanje odrasle osobe. To znači da film ne treba gledati pasivno, već uključiti razgovor i pitanja koja potiču dijete na razmišljanje. Upravo je razgovor o gledanom najvažniji dio gledanja filma s djecom vrtićke dobi. Razgovor o filmu omogućava dublje razumijevanje filma, postupaka likova i filmskog jezika kao takvog. Takvi razgovori pomažu djeci da razvijaju kritičko mišljenje, prosudbu i sposobnost izražavanja vlastitih stavova.
Film ne završava odjavnom špicom
Zajedničko gledanje uključuje i aktivno stvaranje. Nakon gledanja djeca mogu crtati likove, pisati kratke priče ili glumiti scene iz filma. Takva kreativna aktivnost produbljuje razumijevanje sadržaja, potiče maštu i jača komunikacijske vještine. Isto tako, roditelji i odgajatelji mogu dijeliti svoja iskustva i komentare, čime se stvara osjećaj zajedništva i međusobnog učenja.
2. AKTIVNOSTI KOD KUĆE (I U VRTIĆU)
a) Stop-animacija (dob 4+)
Oživite predmete koje imate kod kuće? Izraz animirani film dolazi od latinske riječi anima ili animare što znači oživjeti ili dati dušu. Ovom zabavnom aktivnošću i vi sa svojom djecom možete „oživjeti” sve što nalazite u kući – od igračaka i crteža pa do namirnica, kave, tjestenine ili čak pribora za jelo. Sve što imate pri ruci, može biti lik u vašem zajedničkom filmu.
Potrebno:
- pametna naprava s kamerom ili tablet
- igračke, lego-kocke ili figurice
- stol ili ravna površina
- aplikacija za stop-motion (npr. Stop Motion Studio)
Postupak:
- Postavite igračku na pozornicu (stol s papirom ili tkaninom kao pozadinom).
- Napravite fotografiju.
- Minimalno pomaknite igračku i opet fotografirajte.
- Ponovite 20–50 puta, ovisno o duljini priče.
- Spojite fotografije u aplikaciji za stop-motion i reproducirajte film.
b) Naš prvi dokumentarac (dob 6+)
Zvukovi su svuda oko nas – ptičice, kiša, smijeh, lavež psa ili šuštanje lišća. Ova aktivnost potiče djecu da „osluškuju svijet“ i pretvore ga u mali film! Snimanjem i kombiniranjem zvukova s fotografijama ili kratkim videima, djeca uče da film nije samo ono što vidimo, nego i ono što čujemo.
Potrebno:
- mobitel
- aplikacija Stop-motion studio (ili aplikacija za fotografiranje i snimanje zvuka).
Postupak:
- Snimite zvuk (glas, šum, životinje, muziku).
- Fotografirajte scene ili predmete povezane sa zvukom.
- Spojite fotografije i zvuk u videoaplikaciji (Stop-motion studio)
c) Storyboard
U ovoj aktivnosti djeca postaju mali scenaristi i redatelji koji osmišljavaju vlastitu priču u slikama. Crtanjem scena, likova i važnih trenutaka u nizu, stvaraju svoj mini filmski scenarij – baš kao pravi profesionalci. Svaka slika postaje kadar, a kad ih poslože redom, priča oživi! Ova aktivnost potiče maštu, planiranje i razumijevanje kako se priča gradi kroz slike i događaje.
Potrebno:
- papir
- bojice.
Postupak:
- Osmislite priču u 3-6 scena.
- Nacrtajte scene ili likove.
- Ispričajte priču.